Labud

Labud

Dio današnjeg zviježđa (asterizam) Labuda se u vučedolskoj kulturi predstavlja znakom križa:

Motiv fotografije: medenjak zviježđa Labud za božićnu jelku,
iz kompleta od sedam medenjaka različitih zviježđa, Muzej vučedolske kulture

Vučedolska zviježđa, izvori: Vodič Muzeja vučedolske kulture, Vukovar 2016.
Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi, Vukovar 2017.

U blizini grada Sobotka u Poljskoj je gora Ślęża, bila je drevno sveto mjesto za lokalna lužička plemena posvećeno božanstvu sunca, također križ:

Izvor fotografije: slowianie.3bird.pl/miejsca-sobotka.html

Ślęża se poistovjećivala sa solarnim kultom (sunce), a susjedna Radunia s lunarnim kultom (mjesec).

Zviježđe Labuda se nalazi na Mliječnoj stazi.
Mliječna staza ima pradavnu simboliku staze kojom duše idu u nebo.
Da li im je osim Mliječne staze i križ Labuda putokaz na tom putu ?
Ljeti, kad je godina u aktivnom, plodnom razdoblju, križ Labuda dolazi vrlo blizu zenita, što može imati značajno simboličko, duhovno i ritualno značenje.
Ako je tada križ u sredini, vrhu neba, moguće je da ima simboliku najvišeg božanstva, koje se nikako ne spominje (Izl. 20,7: “Ne uzimaj uzalud imena Jahve, Boga svoga, jer Jahve ne oprašta onome koji uzalud izgovara ime njegovo.”) niti svakodnevno ni povremeno, nego se zaziva samo iznimno u trenucima najveće pogibelji za zajednicu.
Labud je ptica koja povezuje tri mitološka svijeta. Po krilima pripada nebu, nogama korača zemljom, a plivaće kožice među prstima i vodootpornost perja (zdrav labud izlazi suh iz vode) ga povezuju s vodenim, podzemnim svijetom.
Simbolika ptice (labuda?) uz osobu kroz vrlo duga povijesna razdoblja označava božansku prirodu prikazane osobe:

izvor fotografije: ca.wikipedia.org
Sveti razgovor između ženskog i muškog božanstva okruženih pticama, epifanija božice i štovanja drveta, minojska kultura,

izvor fotografije gore i dolje: Boris Štromar, Zagreb, index.hr, 2020.

Zviježđe Labuda jedno je od prepoznatljivijih na ljetnom nebu. Kroz zviježđe prolazi sjajni Mliječni put, isprekidan tamnim područjima međuzvjezdane prašine. Na ovoj širokokutnoj fotografiji (objektiv 50 mm) se lako uočava prepoznatljiv oblik maglice Sjeverna Amerika, gore lijevo blizu sjajne zvijezde Deneb. Deneb je među 20 najsjajnijih zvijezda na noćnom nebu, usprkos udaljenosti od čak 2600 svj. godina, što znači da je ogromna i vrlo sjajna zvijezda. Pregršt crvenih maglica vodika vidljivo je i oko središnje zvijezde Sadr. Ukupno vrijeme ekspozicije fotografije je 40 minuta. (Boris Štromar, Zagreb, index.hr, 2020.)

Gore je originalna fotografija, dolje je naznačen dio zviježđa (asterizam) Labud:
“x” križ, poznat od prapovijesti.

CHAT.GPT generated text below this line

U najnaseljenijem dijelu umjerenog pojasa sjeverne hemisfere, ljetni dolazak zviježđa Labud u zenit – na osi Mliječne staze – pružao je snažan astronomski okvir za mitološku poveznicu ptice, puta i središta svijeta.

Da li u najnaseljenijim dijelovima sjevernog umjerenog pojasa vrijede tvrdnje:
1 – doba zviježđa Labud najbliže zenitu poklapa se s plodnim ( red, Maat ) dijelom godine ;
2 – doba zviježđa Labud najdalje od zenita poklapa s neplodnim ( nered, Apop ) dijelom godine ?

U najnaseljenijim dijelovima sjevernog umjerenog pojasa, doba kada je zviježđe Labud najbliže zenitu podudara se s plodnim, uređenim dijelom godišnjeg ciklusa, dok se njegova zimska udaljenost od zenita poklapa s razdobljem oskudice i simboličkog nereda.

U zviježđu Labuda nalazi se potvrđena stelarna crna rupa Cygnus X-1, jedna od prvih ikad identificiranih; ona nije središte galaksije, ali se nalazi na Mliječnoj stazi i predstavlja ekstremni fizički prijelaz u tom dijelu neba.

Da li su božanske figure na pretpovijesnim prikazima ponekad okružene pticama ?

Na pretpovijesnim prikazima božanske figure često su okružene pticama jer ptice simboliziraju prijelaz između svjetova, nebesku legitimaciju i funkciju posredovanja; taj motiv je jedan od najstarijih i najkontinuiranijih u ljudskoj religijskoj ikonografiji.
Labud je jedan od najranijih i najkonzistentnijih arhetipskih prikaza božanske ptice prijelaza.

Mitološki primjeri

Indija: labud (Hamsa) povezan s Sarasvatijem i Brahmom → božanski vodič, simbol svijeta ideja
Skandinavija / germanska predaja: labudovi vode ili nadziru prijelaze između svjetova
Slavenska tradicija: labud kao poveznica sa svijetom mrtvih, prelazak preko Mliječne staze / Kalinov most
Grčka / rimska: Apolo ili Leda → labud = posrednik i znak božanske prisutnosti

Labud se pojavljuje kao božanska ptica prijelaza jer povezuje svjetove, vodi duše i simbolizira pročišćenje; njegova povezanost s vodom, nebom i zenitom čini ga idealnim arhetipom posrednika između smrtnog i božanskog, između zemlje i neba.

Element / simbol	Funkcija / značenje	Arhetipski ili astronomski primjer
Rijeka	granica između svjetova, prijelaz, razdvajanje	Stiks (grčka), Velesova voda (slavenska), Mliječna staza (kozmička rijeka)
Most	kontrolirani prijelaz, inicijacija, test	Kalinov most (slavenska), Bifröst (nordijska), duhovni most / zvjezdani put
Vatra	razgradnja starog stanja, pročišćenje, transformacija	most gori, prag peče, obredi inicijacije
Vrijeme	lom kozmičkog poretka, prijelaz ciklusa	ponoć, solsticij, nova godina, smrt starog ciklusa
Mliječna staza	put mrtvih, put ptica, kozmička rijeka	vidljiva na nebu, vodi duše, simbolički prijelaz između svijeta
Ptice	posrednici između svjetova, glasnici bogova	labud, gavran, ždral, golub, sova
Labud	božanska ptica prijelaza, vodi duše, povezuje vodu i nebo	križ u zenitu, simbol pročišćenja i kozmičke osi
Crne rupe	ekstremni, nepovratni prijelazi	Cygnus X-1 (stelarna), Sagittarius A* (supermasivna)
Zenit / nebo	mjesto koncentracije prijelaza i os svijeta	Labud u zenitu, križne konfiguracije, astronomske osovine
Simbol križa	vizualna os svijeta, simbol prijelaza i božanskog	Labud (križ u zenitu), oltari s rogovima, križevi u kultovima

Element	Astronomija	Mitologija
Ptica	Labud	Božanski vodič
Put	Mliječna staza	Put duša / rijeka
Zenit	Kulminacija	Os svijeta

Tradicionalne ribolovne mreže mogu se strukturno promatrati kao niz dijagonalnih križanja konopa, pri čemu svako sjecište tvori oblik slova “X”. Takav znak, mnogo prije kršćanstva, funkcionirao je kao opći simbol križanja, prijelaza i hvatanja, a ne kao religijski križ u kasnijem smislu. U tom kontekstu mreža se može razumjeti kao polje ponavljajućih pretkršćanskih „križeva“ koji zajedno stvaraju propusnu granicu između svjetova – vode i kopna, kaosa i poretka, divljeg i pripitomljenog.