Pravocrtne strukture
.
PRVI PRIMJER:
stijena Dedek na Strahinjščici – Dugi konec kod Igrišća – gradina Steničnjak
1. stijena Dedek na Strahinjščici, N46.18536, E15.89606
2. Dugi konec Igrišće, N45.96474, E15.85586
3. gradina Steničnjak, N45.42832, E15.76058
Omjer udaljenosti Steničnjak – Dedek 84,8 km i Steničnjak – Dugi konec 60,12 km je 1,41. Moguće je da je i tu izražena mitološka veza s Rođenicama.
Lokalitet Dugi konec je pomalo sličan viziru za usmjeravanje pogleda prema Dedeku i Steničnjaku. Čak i ako Dedek i Steničnjak zbog prilično velike udaljenosti i meteoroloških uvjeta nisu vidljivi, može se mitološki “vjerovati” da su spomenute točke na mitološki način “u liniji”. Također ako Dedek i Steničnjak nisu vidljivi, mitološki hod, hodočašće, pjevanje, ples i sviranje (igranje, Igrišće) na Dugem konecu je moguće “u liniji” pretpostavljenog božanskog slavlja ili događaja. Jesmo li tu nešto bliže pravoj vjeri: “Ivan: 20,29 Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju”? Također pradavna stijena Dedek, gradina Steničnjak, u suvremenoj vjeri Petar stijena? Možda je značaj toponima i mitološke funkcije “Dugi konec” nešto veći od očekivanog? Ako je odgovor DA, ostaje kajkavski “Dugi konec”, “Dugega koneca”, “Dedek”, …
Stijena Dedek (Radobojski vrh, karta DGU HOK) na Strahinjščici je istaknuti vidikovac za koji autorica Nika Štriga na web stranici punkufer.dnevnik.hr nadahnuto piše: “najljepši će vam se pogled, na zapadni dio Zagorja, otvoriti ne s vrha, nego sa stijene Dedek nešto ispod njega. Dedek ima i jednako kamenu Babicu, ali i Unučicu, a tužna legenda (možda mitološka priča?, op.M.Ž.) o njima stoljećima podsjeća ljude u ovome kraju da trebamo paziti što izgovaramo”.
Cesta ili ulica Dugi konec kod naselja Igrišće je i na austrougarskim kartama iz 1860. godine zanimljivo pravocrtne forme, a ako se pravac poklapa s dvjema spomenutim točkama i to u odnosu 1,41 tada se može pretpostaviti svjesno, racionalno korištenje i “formiranje” topografije zemljišta za hodočasnički mitološki ples uz pjevanje, ritmiziranje i svirku (frula, dude, također zvučne ogrlice, narukvice, nanožnice) – svirati, igrati – Igrišće. Da li i tu možemo reći: “pjesmom se dvostruko moli”?
vizualizacija: Habsburg Empire – Cadastral maps (XIX. century) | Arcanum Maps
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez, karta TK25
Poklapanje pravca Steničnjak – Stijena Dedek (plavo) s cestom Dugi konec, Igrišće. Naznačena je i prijelomna točka omjera 60,1 km.
Steničnjak (Sjeničak, Roknićeva gradina) srednjovjekovni je grad u blizini Karlovca, danas jedva vidljiv kao ruševina. Nalazi se na teško pristupačnom terenu, a opisuje se kao utvrđeni grad s tri okrugle kule i stambenim dijelom. Smatra se da je podignut u 12. stoljeću. Izvor: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez, karta OpenStreetMap.
Također je naznačena i prijelomna točka omjera 60,1 km.
.
.
.
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez, karta OpenStreetMap.
Dvostruka pravocrtna tročlana struktura na lokalitetu Dunaj
DRUGI PRIMJER:
Sveti Vid – “Dugi konec” – Dunaj
Sveti Vid, kota 366 TK25 (koordinate: N46.1094 E15.9387), Perun
“Dugi konec“, ravni dio ulice Aleja Lavoslava Vukelića, N46.0854 E15.9145
Dunaj, N46.0755, E15.9046
Omjer udaljenosti Dunaj – Sveti Vid 4,6 km i “Dugi konec” – Sveti Vid 3,26 km je 1,41. Moguće je da je i tu izražena mitološka veza s Rođenicama.
Lokalitet privremeno dodijeljenog mitološko – funkcionalnog imena “Dugi konec”, u stvari je ravni dio ulice Aleja Lavoslava Vukelića, Pod Čveki, pomalo je sličan viziru kao usmjerivaču pogleda prema Svetom Vidu i Dunaju. Sveti Vid i Dunaj nisu vidljivi, ali može se mitološki “vjerovati” da su spomenute točke na mitološki način “u liniji”. Također iako nisu vidljivi, mitološki hod, hodočašće, pjevanje ili ples na dugem konecu je moguće “u liniji” (da slučajno ne kažem “na liniji” 🙂 ) pretpostavljenog božanskog slavlja ili događaja.
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez, karta HOK DGU. Također je naznačena i prijelomna točka omjera 3,26 km.
Pretpostavljeni “Dugi konec” je ravni dio ulice Aleja Lavoslava Vukelića, Pod Čveki – Pod Goricu, N46.0854 E15.9145 . “Dugi konec” se poklapa sa zamišljenom spojnicom Dunaj – Sveti Vid, gledano s navedene ulice. Poklapa se i s realnom spojnicom Dunaj – Sveti Vid, gledano na modernim kartama, naprimjer karta.hps.hr, GoogleMaps, ili GaiaGps. Postići poklapanje spomenutih toponima bez njihove direktne vidljivosti i bez modernih pomagala svjedoči o velikoj, racionalnoj vještini davnih graditelja navedene ravne ceste.
Na lici dolje, crvena strelica pokazuje “Dugi konec” na austrougarskim kartama iz 1860. ( tada se nije zvao Aleja Lavoslava Vukelića 🙂 ) koji se zbog više nego odličnog poklapanja sa zrakom Dunaj – Sveti Vid skoro i ne vidi, ali se odlično vidi korištenjem arcanum poveznice na koju se može kliknuti ispod slike:
vizualizacija: Habsburg Empire – Cadastral maps (XIX. century) | Arcanum Maps.
S lokaliteta Dunaj na Sitnici (HOK DGU, arcanum) nazire se točka stijene Gradišće. Dunaj (N 46.0755, E 15.9046) je 275 m JZ od restorana Dunav, na KČ 2785 Katastarska općina SVETI KRIŽ ZAČRETJE. Katastarska čestica je i danas, a i na austrougarskim maps.arcanum.com kartama iz 1860-ih, ovdje pod brojem 35, usmjerena prema stijeni Gradišće.
Na spojnici Dunaj – Sveti Vid je i posjed Dvorac Vranyczany, Sveti Križ Začretje. Lako je pretpostaviti da je i taj lokalitet kao centralna točka krajolika imao mitološki značaj. Na navedenom posjedu je i polovica udaljenosti između točke Dunaj i “Dugi konec”.
.
TREĆI PRIMJER:
Mihovljan – Ptičarov breg – Dunaj
1. Mihovljan, Crkva sv. Mihovila, N46.13341, E15.97060
2. Ptičarov breg, N46.11653, E15.95124
3. Dunaj, N46.0755, E15.9046,
Omjer udaljenosti Mihovljan – Dunaj 8,2 km i Ptičarov breg – Dunaj 5,8 km je 1,41. I tu je u krajolik upisana mitološka veza s Rođenicama.
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez, karta TK25.
Suntešica, Santašica, Gradišće, prijelomna točka omjera 5,79 km na “Ptičarovom bregu”, sedlo
Ptičarov breg, Santašica. Sedlo je moguće ovdje preuzelo funkcionalnost toponima “Dugi konec”. I ovdje vrijedi da se sa sedla kao i u prethodnim primjerima s Dugega koneca ne vide krajnje točke, ovdje su to Dunaj i Mihovljan.
Spojnica Dunaj – Mihovljan se vrlo dobro poklapa i sa smjerom KČ 12/5, KO 334405 KOMOR na lokaciji mitološki značajnog imena Gradišće (N46.1108 E15.9453). Ista spojnica prelazi i više puta spomenuti šumarak Suntešica (N 46.1125 E 15.9470), točnije mikrolokaciju Bokorovina, bokor moguće u značenju grm. Gradišće, Suntešica i Ptičarev brijeg (po HOK DGU), koncentracija susjednih toponima koji ukazuju na moguće mitološko značenje. Ova tri toponima tvore i manju tročlanu pravocrtnu strukturu gdje omjer udaljenosti Gradišće – Ptičarev brijeg 790 m i udaljenosti Suntešica – Ptičarev brijeg 560 m iznosi točno 1,41.
vizualizacija: Habsburg Empire – Cadastral maps (XIX. century) | Arcanum Maps.
Lokalitet Dunaj 1860. s dvije zrake:
prva prema “Dugem konecu” i Svetom Vidu
druga prema Ptičarovom bregu i Mihovljanu.
I ovdje je na povijesnoj karti vidljivo poklapanje zrake Dunaj – Sveti Vid s pretpostavljenem 🙂 Dugem konecom.
Zanimljivo je da ove dvije zrake obuhvaćaju, viziraju upravo zgradu Dvorca Vranyczany čija lokacija je ranije moguće imala mitološki značaj.
Zraka prema Ptičarovom bregu i Mihovljanu poklapa se sa smjerom KČ 2785/2815 Katastarska općina SVETI KRIŽ ZAČRETJE. Na starim austrougarskim arcanum katastarskim (cadastral) mapama XIX stoljeća oko 1860. postoji jedna čestica koja objedinjuje dvije spomenute, s istim usmjerenjem prema Gradišću, Suntešici, Ptičarovom bregu i Mihovljanu, ali pod brojem 35.
Toponim Santašica može se naći kao adresa na više katastarskih čestica, Ptičari na katastar DGU, između KČ 3288/1 SANTAŠICA i KČ 3292/4 SANTAŠKA, sve Katastarska općina 336076 MIHOVLJAN.
.
ČETVRTI PRIMJER:
1. Sleme, N46.16024, E16.05300
2. Crkva Majke Božje Gorske N46.15531, E16.06871 iznad Lobora
3. Pil Presvetog Srca Isusova, N46.14068, E16.11645, Juranščina kod Belca, zaselak Kovačeki
4. Kapela sv. Jurja, N46.13751, E16.12652 u Belcu
Sleme je registrirano kao lokalitet, srednji vijek, zaštita prirodne i kulturne baštine. Udaljeno je 1,3 km od poznate Crkve Majke Božje Gorske iznad Lobora. Ova znamenita Crkva je orjentirana tako da je poravnata s lokalitetom Sleme, kapelom sv. Jurja u Belcu i pilom Presvetog Srca Isusova, Juranščina kod Belca, zaselak Kovačeki. Ukupna orjentacija ove možda četveročlane strukture je takva da gleda prema izlazećem suncu (suncalc.org) u zoru na dan prvog veljače. Ovdje spomenuti lokalitet Sleme udaljen je 200 m od “istog” lokaliteta Sleme opisanog u okviru tročlane strukture, svetog trokuta Trški Vrh – Plat – Sleme.
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez, karta TK25
Zanimljivo je prokomentirati azimut po kojem je poravnata ova četveročlana struktura, koji iznosi oko 114°. Taj azimut gleda 24° jugoistočnije od smjera ISTOK. Smjer ISTOK ima veliku duhovnu vrijednost u možda svim duhovnostima kao simbol života, a zapad je često simbol smrti. Ako azimut naše strukture pokazuje točku koja je 24° jugoistočnije, ta točka sadrži dvije velike mitološke svetinje: ISTOK (život) i kut 23,4°, a moguće i početak godine, ako je bio zemljopisno lokalno i vremenski “netrajno” definiran na dan prvog veljače, a ne globalno i trajno kao danas.
Naše računanje azimuta je “sjeverocentrično”, u odnosu na sjever.
Ako je mitološko računanje azimuta bilo “istokocentrično”, u odnosu na ISTOK, tada bi azimut naše strukture bio vrlo zanimljivih 24°.
Da li je u ovu četveročlanu strukturu upisan kult kojem vjerojatno ne znamo drevno ime, a današnjom terminologijom to bi bio kult “najveće sunčeve deklinacije” ili “kuta ekliptike“?
Jesu li drevni svećenici (najčešće se koristi termin “žrec”) u rukama kao simbol svetosti nosili umanjeni model “svetog trokuta” s jednim kutom 23,4° , a dvije dulje stranice trokuta u omjeru 1,41?
.
PETI PRIMJER:
1. Gradišće, N46.110889, E15.944889
2. Suntešica, N 46.1125, E 15.946722
3. Ptičarov breg, N46.116472, E15.951222
Ova tri toponima tvore manju, ali nikako ne manje značajnu, tročlanu pravocrtnu strukturu gdje omjer udaljenosti Gradišće – Ptičarov breg 790 m i udaljenosti Suntešica – Ptičarov breg 560 m iznosi 1,41. I tu je u krajolik upisana mitološka veza s Rođenicama.
Spojnica Dunaj – Mihovljan se vrlo dobro poklapa i sa smjerom KČ 12/5, KO 334405 KOMOR na lokaciji mitološki značajnog imena Gradišće. Ista spojnica prelazi i više puta spomenuti šumarak Suntešica, točnije mikrolokaciju Bokorovina, bokor moguće u značenju grm, pušlek, pregršt,…
Gradišće, Suntešica i Ptičarov breg (po HOK DGU), je li to koncentracija ili pušlec 🙂 susjednih toponima koji, uz obližnji Sveti Vid, ukazuju na moguće mitološko značenje?
U natuknici Labud spominje se značaj simbolike ptica kroz vrlo duga povijesna razdoblja, pa tu raste značaj skromnih toponima Ptičari i Ptičarov breg.
Na sljedećim ilustracijama vidi se područje toponima Sveti Vid, Gradišće, Suntešica, Ptičarov breg, Ključni breg, Sontašica. Obilježena je i pripadna pravocrtna struktura. U sredini svake od triju ilustracija je šumarak Suntešica. Spojnica Gradišće – Suntešica – Ptičarov breg se poklapa sa spojnicom Mihovljan – Dunaj.
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez
karta HOK DGU – hrvatska osnovna karta državne geodetske uprave
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez
karta TK25 – topografska karta 1:25000
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez
karta DOF – digitalni ortofoto
.
.
.
.
Etnologija u lokalnoj zajednici 