Sveti Vid – Kebel – Plavinka
.
.
Sveti trokut “Sveti Vid – Kebel – Plavinka” definiraju tri točke:
Sveti Vid, kota 366 TK25 (koordinate: N46.1094 E15.9387), Perun
Kebel, kota 280 DGU HOK (koordinate: N46.0804 E15.9509), Mokoš
Plavinka, kota 227 TK25 (koordinate: N46.0262 E15.9254), Veles
Omjer dvije dulje stranice trokuta je 1,46 što je blizu idealnom omjeru 1,41.
Kut između najkraće i najdulje stranice trokuta je blizu kutu ekliptike 23,4°.
SLIKA svetog trokuta “Sveti Vid – Kebel – Plavinka” i pripadni visinski profil,
vizualizacija pomoću programa Gaia GPS
Visinski profil je značajan za utvrđivanje međusobne vidljivosti ključnih triju točaka, što je bitan uvjet za potvrdu svetog trokuta.
Osim svetog trokuta, uočavaju se i dva ravna “izdanka”, jedan je od točke Sveti Vid do lokaliteta pretpostavljenog imena Dunaj (275m JZ od restorana Dunav), a drugi je od točke Kebel do izvora potoka Vojsek (Kebel).
S lokaliteta Dunaj na Sitnici (HOK DGU, arcanum) nazire se točka stijene Gradišće. Dunaj (N 46.0755, E 15.9046) je 275m JZ od restorana Dunav, na KČ 2785 Katastarska općina SVETI KRIŽ ZAČRETJE. Katastarska čestica je i danas i na austrougarskim maps.arcanum.com kartama iz 1860-ih usmjerena prema stijeni Gradišće.
U blizini je i Marošćak po arcanum kartama ili Marovčak po HOK DGU. Da li tu Jarilo susreće Maru? Na crti Dunaj – Sveti Vid nalaze se još dva zanimljiva lokaliteta: prvi je posjed Dvorac Sveti Križ Začretje, a drugi je pretpostavljeni “dugi konec” odnosno ravni dio Aleje Lavoslava Vukelića od autoputa do ceste Vrankovec. Može se zamisliti da su i jedan i drugi lokalitet imali značenje u ritualnom (godišnjem) ophodu. Sličan značaj je mogla imati i činjenica da Vrankovec (Črnbog) skriva, onemogućuje vidljivost Svetog Vida tijekom ophoda od lokaliteta Dunaj do Vrankovca.
Spomenuti “dugi konec” poklapa se sa zamišljenom spojnicom Dunaj – Sveti Vid. Omjer duljina Dunaj – Sveti Vid i dugi konec – Sveti Vid iznosi 1,41. Moguće je da je i tu izražena veza s Rođenicama.
Izvor potoka Vojsek (E15.9552, N46.0804) je vjerojatno imao značaj tijekom ritualnog ophoda jer je na točki Kebel omogućavao ritualno umivanje izvorskom vodom i proljetnim cvijećem, u čast Mokoši.
vizualizacija: maps.arcanum.com
Na gornjoj austrougarskoj arcanum karti su crvenim elipsama označene katastarske čestice 2060 i 2070 koje omogućuju prilaz od točke Kebel do izvora potoka Vojsek.
Na gornjoj suvremenoj katastar DGU karti oss.uredjenazemlja.hr su crvenim elipsama označene katastarske čestice 2060 i 2070 koje omogućuju prilaz od točke Kebel do izvora potoka Vojsek koje imaju ISTU numeričku oznaku danas kao i 1860. godine.
Mjesto Kebelj postoji u Sloveniji i također je moguće pretpostaviti sveti trokut Slovenija: Veliki vrh – Kebelj – Brinjeva gora gdje Kebelj (SLO) kao i Kebel (HR) imaju ulogu točke Mokoš.
Kebel je mitološki “desno” od potoka Vrbna, pa pripada Bjelbogu. Uz Mokoš vežemo svećenstvo i učitelje, njima kao i Mokoši odgovara simbolička bijela boja. Tradicionalnu narodnu bijelu, siromašnu narodnu nošnju lokalne zajednice bi se također moglo dovesti u vezu s Bjelbogom. U susjedstvu je relativno često prezime Sente.
Biblijski posljednji sud (ili Sudnji dan) određuje: pravedni će zadobiti vječni život, dok će zli otići u vječnu propast. “Mt 25:33-36 Postavit će ovce sebi zdesna, a jarce slijeva”. U starim mitologijama “desno” je Bjelbog, a “lijevo” je Črnbog. Da li pretpostavljena sličnost starih vjerovanja sa suvremenom duhovnošću vodi na zaključak o evolucijskim elementima razvoja duhovnosti?
Lokalitet Plavinka osim osnovnog značenja Velesove točke trokuta, imao je i dodatno značenje za hodočasničko sakupljanje školjaka koje su se moguće koristile kao aplikacije, inkrustacije, za muzičke ritmičke instrumente (zvečke, … ) a nizale su se i u (možda i “zvučne”) nanožnice, narukvice, ogrlice. Lokalitet Plavinka je jedan od najvažnijih lokaliteta za istraživanje ostataka Panonskog mora, a istraživao ga je i Dragutin Gorjanović Kramberger pri čemu su otkrivena dva do tada nepoznata mekušca pa njihova latinska imena ukazuju na istraživača Krambergera. Pijesak (naslage debele oko 100 m) i školjke iz doslovno vremenski dalekih svjetova Panonskog mora potkrepljuju mogućnost mitološke interpretacije lokaliteta kao granice podzemnog svijeta.
Navedeni, većinom racionalni podaci uz ranije iznesene mitološke pojmove vjerojatno su dovoljan povod za prijedlog etnološkoj zajednici da se razmotri značaj ovog trokuta kao svetog u okviru praslavenske mitologije.
.
.
.
_______
Etnologija u lokalnoj zajednici 