Etnologija u lokalnoj zajednici

Pravocrtne strukture

.

.

PRVI PRIMJER:
stijena Dedek na Strahinjščici – Dugi konec kod Igrišća – gradina Steničnjak

1. stijena Dedek na Strahinjščici, N46.18536, E15.89606
2. Dugi konec Igrišće, N45.96474, E15.85586
3. gradina Steničnjak, N45.42832, E15.76058

Omjer udaljenosti Steničnjak – Dedek 84,8 km i Steničnjak – Dugi konec 60,12 km je 1,41. Moguće je da je i tu izražena mitološka veza s Rođenicama.
Lokalitet Dugi konec je pomalo sličan viziru za usmjeravanje pogleda prema Dedeku i Steničnjaku. Čak i ako Dedek i Steničnjak nisu vidljivi može se mitološki “vjerovati” da su spomenute točke na mitološki način “u liniji”. Također ako Dedek i Steničnjak nisu vidljivi, mitološki hod, hodočašće, ples i sviranje (igranje, Igrišće) na Dugem konecu je moguće “u liniji” pretpostavljenog božanskog slavlja ili događaja. Jesmo li tu nešto bliže pravoj vjeri: “Ivan: 20,29 Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju”? Također pradavna stijena Dedek, stijena Steničnjak, u suvremenoj vjeri Petar stijena? Možda je značaj toponima i mitološke funkcije “Dugi konec” nešto veći od očekivanog? Ako je odgovor DA, ostaje kajkavski “Dugi konec”, “Dugega koneca”, “Dedek”, …

Stijena Dedek (Radobojski vrh, karta DGU HOK) na Strahinjščici je istaknuti vidikovac za koji autorica Nika Štriga na web stranici punkufer.dnevnik.hr nadahnuto piše: “najljepši će vam se pogled, na zapadni dio Zagorja, otvoriti ne s vrha, nego sa stijene Dedek nešto ispod njega. Dedek ima i jednako kamenu Babicu, ali i Unučicu, a tužna legenda (možda mitološka priča?, op.M.Ž.) o njima stoljećima podsjeća ljude u ovome kraju da trebamo paziti što izgovaramo”.

Cesta ili ulica Dugi konec kod naselja Igrišće je i na austrougarskim kartama iz 1860. godine zanimljivo pravocrtne forme, a ako se pravac poklapa s dvjema spomenutim točkama i to u odnosu 1,41 tada se može pretpostaviti svjesno, racionalno korištenje i “formiranje” topografije zemljišta za hodočasnički mitološki ples uz ritmiziranje i svirku (frula, dude, također i zvučne ogrlice, narukvice, nanožnice) – svirati, igrati – Igrišće.

vizualizacija: maps.arcanum.com

vizualizacija: Hrvatski planinarski savez, karta TK25
Poklapanje pravca Steničnjak – Stijena Dedek (plavo) s cestom Dugi konec, Igrišće. Naznačena je i prijelomna točka omjera 60,1 km.

Steničnjak (Sjeničak, Roknićeva gradina) srednjovjekovni je grad u blizini Karlovca, danas jedva vidljiv kao ruševina. Nalazi se na teško pristupačnom terenu, a opisuje se kao utvrđeni grad s tri okrugle kule i stambenim dijelom. Smatra se da je podignut u 12. stoljeću. Izvor: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.

vizualizacija: Hrvatski planinarski savez, karta OpenStreetMap.
Također je naznačena i prijelomna točka omjera 60,1 km.

.

.

.

vizualizacija: Hrvatski planinarski savez, karta OpenStreetMap.
Dvostruka pravocrtna struktura na lokalitetu Dunaj

DRUGI PRIMJER:
Sveti Vid – “Dugi konec” – Dunaj

Sveti Vid, kota 366 TK25 (koordinate: N46.1094 E15.9387), Perun
“Dugi konec“, ravni dio ulice Aleja Lavoslava Vukelića, N46.0854 E15.9145
Dunaj, N46.0755, E15.9046

Omjer udaljenosti Dunaj – Sveti Vid 4,6 km i “Dugi konec” – Sveti Vid 3,26 km je 1,41. Moguće je da je i tu izražena mitološka veza s Rođenicama.
Lokalitet privremeno dodijeljenog mitološko – funkcionalnog imena “Dugi konec”, u stvari je ravni dio ulice Aleja Lavoslava Vukelića, Pod Čveki, pomalo je sličan viziru kao usmjerivaču pogleda prema Svetom Vidu i Dunaju. Sveti Vid i Dunaj nisu vidljivi, ali može se mitološki “vjerovati” da su spomenute točke na mitološki način “u liniji”. Također iako nisu vidljivi, mitološki hod, hodočašće ili ples na dugem konecu je moguće “u liniji” (da slučajno ne kažem “na liniji” ) pretpostavljenog božanskog slavlja ili događaja.

vizualizacija: Hrvatski planinarski savez, karta HOK DGU. Također je naznačena i prijelomna točka omjera 3,26 km.

Pretpostavljeni “Dugi konec” je ravni dio ulice Aleja Lavoslava Vukelića, Pod Čveki – Pod Goricu, N46.0854 E15.9145 . “Dugi konec” se poklapa sa zamišljenom spojnicom Dunaj – Sveti Vid.

S lokaliteta Dunaj na Sitnici (HOK DGU, arcanum) nazire se točka stijene Gradišće. Dunaj (N 46.0755, E 15.9046) je 275m JZ od restorana Dunav, na KČ 2785 Katastarska općina SVETI KRIŽ ZAČRETJE. Katastarska čestica je i danas i na austrougarskim maps.arcanum.com kartama iz 1860-ih, ovdje pod brojem 35, usmjerena prema stijeni Gradišće.

Na spojnici Dunaj – Sveti Vid je i posjed Dvorac Vranyczany, Sveti Križ Začretje. Lako je pretpostaviti da je i taj lokalitet kao centralna točka krajolika imao mitološki značaj. Na navedenom posjedu je i polovica udaljenosti između točke Dunaj i “Dugi konec”.

.

TREĆI PRIMJER:
Mihovljan – Ptičarov breg – Dunaj

1. Mihovljan, Crkva sv. Mihovila, N46.13341, E15.97060
2. Ptičarov breg, 46.11653, 15.95124
3. Dunaj, N46.0755, E15.9046,

Omjer udaljenosti Mihovljan – Dunaj 8,2 km i Ptičarov breg – Dunaj 5,8 km je 1,41. I tu je u krajolik upisana mitološka veza s Rođenicama.

vizualizacija: Hrvatski planinarski savez, karta TK25.
Suntešica, Santašica, Gradišće, prijelomna točka omjera 5,79 km na “Ptičarovom bregu”, sedlo

Ptičarov breg, Santašica,

vizualizacija: Habsburg Empire – Cadastral maps (XIX. century) | Arcanum Maps.

Lokalitet Dunaj 1860. s dvije zrake:
prva prema “Dugem konecu” i Svetom Vidu
druga prema Ptičarovom bregu i Mihovljanu .

Zanimljivo je da ove dvije zrake obuhvaćaju, viziraju upravo zgradu Dvorca Vranyczany čija lokacija je ranije moguće imala mitološki značaj.
Zraka prema Ptičarovom bregu i Mihovljanu poklapa se sa smjerom KČ 2785/2815 Katastarska općina SVETI KRIŽ ZAČRETJE. Na starim austrougarskim arcanum katastarskim (cadastral) mapama XIX stoljeća oko 1860. postoji jedna čestica koja objedinjuje dvije spomenute, s istim usmjerenjem prema Gradišću, Suntešici, Ptičarovom bregu i Mihovljanu, ali pod brojem 35.

.

.

.