Sveti Vid – Kebel – Plavinka
.
Sveti trokut Sveti Vid – Kebel – Plavinka definiraju tri točke:
1. Sveti Vid, kota 366 TK25 (koordinate: N46.1094 E15.9387), Perun
2. Kebel, kota 280 DGU HOK (koordinate: N46.0804 E15.9509), Mokoš
3. Plavinka, kota 227 TK25 (koordinate: N46.0262 E15.9254), Veles
Omjer dvije dulje stranice trokuta je 1,46 što je blizu idealnom omjeru 1,41.
Kut između najkraće i najdulje stranice trokuta je blizu kutu kojeg danas zovemo kut ekliptike 23,4°.
SLIKA svetog trokuta Sveti Vid – Kebel – Plavinka i pripadni visinski profil,
vizualizacija: Gaia GPS
Kebel.gpx
Visinski profil je značajan za utvrđivanje međusobne vidljivosti ključnih triju točaka, što je bitan uvjet za potvrdu svetog trokuta.
Ako se trokutom hodočastilo, pretpostavljeni put obilaska sve tri točke je bio oko 28 km, a zbroj stranica trokuta (opseg) gledanih kao zračne udaljenosti je oko 20 km. Vjerojatno je pretjerano tvrditi da je na hodočasnički put krenulo nekoliko grupa hodočasnika s različitih polaznih točaka trokuta, u isto vrijeme, istim smjerom obilaska.
Osim svetog trokuta, uočavaju se i dva ravna “izdanka”, jedan je od točke Sveti Vid do lokaliteta pretpostavljenog imena Dunaj (275 m JZ od restorana Dunav), a drugi je od točke Kebel do izvora potoka Vojsek (Kebel – Lesičaki).
S lokaliteta Dunaj na Sitnici (HOK DGU, arcanum) nazire se točka stijene Gradišće. Dunaj (N 46.0755, E 15.9046) je 275 m JZ od restorana Dunav, na KČ 2785 Katastarska općina SVETI KRIŽ ZAČRETJE. Katastarska čestica je i danas i na austrougarskim maps.arcanum.com kartama iz 1860-ih usmjerena prema stijeni Gradišće, šumarku Suntešica, Ptičarovom bregu, Mihovljanu.
U blizini je i Marošćak po arcanum kartama ili Marovčak po HOK DGU. Da li tu Jarilo susreće Maru?
Na crti Dunaj – Sveti Vid nalaze se još dva zanimljiva lokaliteta: prvi je posjed Dvorac Sveti Križ Začretje, a drugi je pretpostavljeni “dugi konec” odnosno ravni dio Aleje Lavoslava Vukelića od autoputa do ceste Vrankovec. Može se zamisliti da su i jedan i drugi lokalitet imali značenje u ritualnom (godišnjem) ophodu. Sličan značaj je mogla imati i činjenica da Vrankovec (Črnbog) skriva, onemogućuje vidljivost Svetog Vida tijekom ophoda od lokaliteta Dunaj do Vrankovca.
Spomenuti “dugi konec” poklapa se sa zamišljenom spojnicom Dunaj – Sveti Vid. Omjer duljina Dunaj – Sveti Vid i “dugi konec” – Sveti Vid iznosi 1,41. Moguće je da je i tu izražena veza s Rođenicama.
Pretpostavljeni lokalitet Dunaj po austrougarskim katastarskim kartama iz 1860.g. pripada u KO Pačetina, dakle kao i Plavinka nije u istom “svijetu” kao ostale točke trokuta Sveti Vid i Kebel koje katastarski pripadaju u KO Sveti Križ Začretje. Današnja katastarska situacija nije ista kao originalna iz 1860., Dunaj je katastarski prebačen iz KO Pačetina u KO Sveti Križ Začretje. Drevni prijelaz s lokaliteta Dunaj, iz “svijeta” Pačetine prema “svijetu” Sveti Križ Začretje je u tom području preko rječice Krapinice, možda i čreta.
Crkva Sveti Vid i usmjerenost zgrade i sljemena crkve gledaju izlazeće sunce (suncalc.org) na dan oko 11. veljače, dakle desetak dana nakon (suncalc.org) Crkve Majke Božje Gorske iznad Lobora. To bi moglo značiti da je Crkva MBG iznad Lobora glavna crkva, a Crkva Sveti Vid pomoćna. Može se pretpostaviti da je kao takva služila za pričuvno sinkroniziranje godišnjeg kalendara 11. veljače , ako 1. veljače na dan Crkve MBG Loborske izlazeće sunce nije bilo vidljivo zbog na primjer magle, oblaka, …
Ako bi se potvrdila pretpostavka, opisani drevni koncept bi zaslužio pohvale kao vrlo racionalan.
Izvor potoka Vojsek (N46.0804, E15.9552) je vjerojatno imao značaj tijekom ritualnog ophoda jer je na točki Kebel omogućavao ritualno umivanje izvorskom vodom i proljetnim cvijećem, u čast Mokoši.
vizualizacija: Habsburg Empire – Cadastral maps (XIX. century) | Arcanum Maps
Na gornjoj austrougarskoj arcanum karti su crvenim elipsama označene katastarske čestice 2060 i 2070 koje omogućuju prilaz od točke Kebel do izvora potoka Vojsek u vrijeme oko 1860.godine.
Na gornjoj suvremenoj katastar DGU karti oss.uredjenazemlja.hr su crvenim elipsama označene katastarske čestice 2060 i 2070 koje omogućuju prilaz od točke Kebel do izvora potoka Vojsek koje imaju ISTU numeričku oznaku danas kao i 1860. godine.
Područje točke Kebel i izvora Vojsek je na zanimljiv način razgraničeno od područja Bedekovčine i priključeno Svetom Križu Začretje i sada kao i slika dolje, na arcanum kartama iz 1860.g.:
izvor: bedekovcina.hr
Mjesto Kebelj postoji u Sloveniji i također je moguće pretpostaviti sveti trokut Slovenija: Veliki vrh – Kebelj – Brinjeva gora gdje Kebelj (SLO) kao i Kebel (HR) imaju ulogu točke Mokoš.
Kebel je mitološki “desno” od potoka Vrbna, pa pripada Bjelbogu. Uz Mokoš vežemo svećenstvo, liječnike, suce i učitelje, njima kao i Mokoši odgovara simbolička bijela boja. Tradicionalnu narodnu bijelu, siromašnu narodnu nošnju lokalne zajednice bi se također moglo dovesti u vezu s Bjelbogom. U susjedstvu je relativno često prezime Sente.
Biblijski posljednji sud (ili Sudnji dan) određuje: pravedni će zadobiti vječni život, dok će zli otići u vječnu propast. “Mt 25:33-36 Postavit će ovce sebi zdesna, a jarce slijeva”. U starim mitologijama “desno” je Bjelbog, a “lijevo” je Črnbog. Da li pretpostavljena sličnost starih vjerovanja sa suvremenom duhovnošću vodi na zaključak o evolucijskim elementima razvoja duhovnosti?
Ako je Kozjak mitološki “lijevo” od Vrbne, da li se time u blažoj formi potvrđuje biblijsko “… jarce slijeva”?
Da li je moguća sljedeća pretpostavka – ako je Mokoš sutkinja i ako je utvrđena krivica optuženika, je li moguće da Mokoš izriče presudu: “Optuženiče, osuđujem te na selidbu ulijevo, preko Vrbne!” ? 🙂
Lokalitet Plavinka osim osnovnog značenja Velesove točke trokuta, imao je i dodatno značenje za hodočasničko sakupljanje školjaka koje su se moguće koristile kao aplikacije, inkrustacije, za muzičke ritmičke instrumente (zvečke, … ) a nizale su se i u (možda i “zvučne”) nanožnice, narukvice, ogrlice. Lokalitet Plavinka je jedan od najvažnijih lokaliteta za istraživanje ostataka Panonskog mora, a istraživao ga je i Dragutin Gorjanović Kramberger pri čemu su otkrivena dva do tada nepoznata mekušca pa njihova latinska imena ukazuju na istraživača Krambergera. Naslage pijeska debele oko 100 m, školjke iz doslovno vremenski dalekih svjetova Panonskog mora i naziv Plavinka (plava boja uz žutu kao atribut božanstva Velesa, 🇺🇦 zastava Ukrajine) potkrepljuju mogućnost mitološke interpretacije lokaliteta kao granice podzemnog svijeta.
Neposredno ispod Plavinke, unutar 1 km udaljenosti, su dva naselja Hum i Lug, Zabočki. Kad imamo zbirne imenice, hum i lug, pridijeljene kao osobna imena toponimima, to ponekad ukazuje na mitološki značaj lokaliteta.
Navedeni, većinom racionalni podaci uz ranije iznesene mitološke pojmove vjerojatno su dovoljan povod za prijedlog etnološkoj zajednici da se razmotri značaj ovog trokuta kao svetog u okviru praslavenske mitologije.
MANJI SVETI TROKUT:
Pravocrtnu tročlanu strukturu Gradišće – Suntešica – Ptičarov breg moguće je pretvoriti u sveti trokut:
1. Gradišće, N 46.1101 E 15.9465
2. Suntešica, N 46.1125, E 15.946722
3. Ptičarov breg, N46.116472, E15.951222
Na ilustracijama dolje vidi se područje toponima Sveti Vid, Gradišće, Suntešica, Ptičarov breg, Ključni breg, Sontašica. Obilježen je i pripadni sveti trokut. U sredini svake od triju ilustracija je šumarak Suntešica. Spojnica Suntešica – Ptičarov breg se poklapa sa spojnicom Mihovljan – Dunaj.
Ovdje uvedeni položaj toponima Gradišće se razlikuje za oko 150 m od istoimenog položaja u pravocrtnoj strukturi, a bolje se poklapa s ranije utvrđenim i obilježenim arheološkim lokalitetom Gradišće, što je jasno vidljivo dolje na karti HOK DGU.
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez
karta HOK DGU – hrvatska osnovna karta državne geodetske uprave
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez
karta TK25 – topografska karta 1:25000
vizualizacija: Hrvatski planinarski savez
karta DOF – digitalni ortofoto
.
.
.
.
_______
SZH 03.pdf (15 MB)
Etnologija u lokalnoj zajednici 