Kazivanja

Tema: Dugi Konec
Katarina (Katica) Žubrinić rođena Suntešić ponekad je spominjala obiteljske posjete iz Sekirišća (danas Sekirišće 61) u Podsused svojoj starijoj sestri Ani (Ankici) Kosek također rođenoj Suntešić, u vrijeme krajem i nedugo nakon II. svjetskog rata. Putovalo se je zaprežnim kolima i nosili su se kao darovi perad, povrće i ostali proizvodi sa sela. Svaki put je spomenuto da se “išlo preko Dugega Koneca”. Cesta Dugi Konec je jedna od rijetkih imenovanih cesta, a da je odredište neotkriveno. Toponim Dugi Konec moguće asocira na udaljeno, najčešće oku nedostupno ili iz mitoloških razloga sakriveno odredište. Poznavanje drevne mitologije je bilo zabranjivano, sakrivano, nedozvoljeno “nevjernicima”. Na sličan način je i Božje ime sakriveno u suvremenoj vjeri: “Ja sam koji jesam”.

Tema: Marija Bistrica
Katarina (Katica) Žubrinić rođena Suntešić ponekad je spominjala obiteljska hodočašća iz Sekirišća u Mariju Bistricu nedugo nakon II. svjetskog rata. Hodočastilo, vozočastilo se zaprežnim kolima. Ako bi milicija pretjerala s maltretiranjem, hodočasnici bi miliciji “za truc” (iz inata, prkosa ili tvrdoglavosti) odgovorili pjesmom, na primjer: “Krist Kralj vlada”, glazba: Jan Kunc (1883.-1976.) ili “Svi kliknimo Kristu” skladatelja Franje Šrama sa snažnim refrenom “SA PRIJESTOLJA SVOG, NEK VLADA KRIST BOG”.
Neizrečena poanta obje pjesme u kontekstu spomenutog hodočašća je bila: ne vlada milicija ni trenutačni jugokomunistički političari nego Krist.
Pjevanje pjesme Franje Šrama je u navedeno vrijeme bilo opasno jer je 1947. godine ubijen, kao žrtva jugokomunističkog režima.

Tema: Dunaj
Ivica Suntešić iz Svetog Križa Začretja (nekad Kolodvorska br.13) je bio kao predstavnik općine aktivno uključen u planiranje i izgradnju restorana “Dunav”. Po njegovom kazivanju inicijalni prijedlog (ne spominje izvor: “ti ga ionak’ neznaš”) je bio da restoran nosi ime “Dunaj”. Prijedlog je djelomično prihvaćen, s tim da je arhaičnost odbačena i dogovoren “suvremeniji naziv Dunav”. Nemodernizirano 🙂 prezime Dunaj je prisutno u široj okolici.

Tema: umivanje u cvijeću
Katarina (Katica) Žubrinić rođena Suntešić iz Sekirišća (danas Sekirišće 61) ponekad je spominjala proljetni običaj jutarnjeg umivanja djevojaka u kablu (Zagorci kažu: “kebel”) vode s proljetnim cvijećem. U ono vrijeme je to bilo u formi nemoćnog pitanja: “Što ima loše u proljetnom običaju jutarnjeg umivanja djevojaka u cvijeću?”
Danas bi se moglo reći da ogromna snaga leži u nemoćnom pitanju. Demokratizacijom, u današnje vrijeme, ovaj i drugi tradicijski narodni običaji sve rjeđe su kvalificirani kao nepodobni.

Tema: Sente
Katica Suntešić je spominjala, čak se hvalila značajnim sekirišćanskim prezimenom Sente i sekirišćanskim “zaselkom” Sente. Prezime Sente prisutno je i u susjednom Martinecu Orehovičkom. Spomenuti “zaselak” Sente je na lijepom putu kojim se ide iz (gornjeg) Sekirišća prema spominjanom lokalitetu Kebel.
Sente su poznati po časnim sestrama, svećenicima, “čak su neki na visokim studijima u Rimu ! “.