Zagreb

Postoji više teorija o porijeklu imena grada Zagreba, a moguće je porijeklo potražiti i u vezi s mitologijom drevne stare vjere.

U etnologiji su utvrđeni pojmovi, vrlo često toponimi, koji ukazuju na mogućnost veze s mitologijom drevne stare vjere. Ti se pojmovi ponekad susreću i u drevnim tradicijskim pjevanjima. Neki od tih pojmova su: Gora, Perun, Gradišće, Dunaj, Mokoš, Trebišće (kajkavski: Trebež), Kapište (kajkavski: Kipišće), Jarun, Veles, Dol i drugi. Kao vrlo star i mitološki značajan spominje se i pojam zagrepsti polje, njivu, vrt, općenito zemlju radi kasnije sjetve i sadnje poljoprivrednih kultura. Ograđivanjem zagrebane njive ili vrta dobivamo mitološki vrlo značajan pojam grad, gradište, gradišće.

U Samoboru, približno na lokaciji poznate tvrtke “Samoborka” postoji povijesni lokalitet gdje su njive 1861. godine zapisane imenom “zagrepčice“. Navedeno se može vidjeti na spominjanim povijesnim Arcanum (Habsburg Empire – Cadastral maps, XIX. century | Arcanum Maps) kartama.

Na slici gore situacija kod Samobora 1861. godine, dolje suvremena situacija istog područja.
Isti izvor vizualizacije za obje slike: (Habsburg Empire – Cadastral maps, XIX. century | Arcanum Maps)

Jesu li povijesne njive iz 1861. godine, a postojale su vjerojatno i ranije, kod Samobora (danas bi bile u Samoboru, djelomično u krugu tvrtke “Samoborka”) dobile ime po mitološki značajnom pojmu “zagrepsti”?
Da li je i grad Zagreb dobio ime po mitološki značajnom pojmu “zagrepsti” i mitološkim njivama “zagrepčicama”?

“Zagrepsti” zemlju je u značenju drevne obrade, prije modernog pluga, samo se para i rahli zemlja bez prevrtanja.

CHAT.GPT generated text below this line

Plug (odnosno njegova preteča – ralo) bio je dobro poznat i izuzetno važan u drevnoj povijesti. Pojavio se već u mlađem kamenom dobu (neolitiku), oko 3000. do 4000. godine prije Krista, na području Mezopotamije i drevnog Egipta, odakle se proširio Starim vijekom.

Razvoj i uporaba u antici:

Prvi oblici (ralo): Najstariji prikazi i ostaci bili su jednostavne drvene konstrukcije simetričnog oblika koje su tlo više parale (zagrebale?) i rahlile nego što su ga prevrtale.

Vuča stokom: Za vuču su se koristili volovi, magarci, pa i konji, što je rad učinilo znatno bržim i učinkovitijim.

Mali napredak s metalom: Iako su prvi primjerci bili u potpunosti od drveta, kasniji antički narodi počeli su s vremenom okivati sječivo metalom (željeznim lemešom) radi bolje trajnosti