Glavica – Sv. Barbara – Jarun

.

Glavica – Sv. Barbara – Jarun

Jarun je već uključen u sveti trokut kojeg postavljaju cijenjeni profesori Vitomir Belaj i Juraj Belaj u vrlo značajnoj knjizi: Sveti trokuti – topografija hrvatske mitologije (2014.)

Ovdje se predstavlja nova mogućnost integriranja Jaruna na različit način, svakako ne radi polemiziranja nego radi ilustriranja mogućeg načina razmišljanja pri rekonstruiranju drevnih svetih trokuta.

Predlažu se tri točke svetog trokuta:
Glavica – planinarski dom (koordinate: 45.84255°N, 15.87602°E)
Crkva Sv. Barbara – točnije Prišlinova ul. 19, Vrapče (koordinate: 45.82817°N, 15.90179°E)
Jarun – prilaz Savi starog sela Jarun (koordinate: 45.77986°N, 15.92367°E)

Omjer dvije dulje stranice trokuta je 1,4.
Kut između najkraće i najdulje stranice trokuta je blizu kutu 23,4°.
Najdulja i najkraća stranica trokuta imaju prekrasnu vidljivost, dok sa srednjom stranicom nije tako. Tu bi možda trebala pomoć drevnog drvenog vidikovca – tornja – piramide za međusobnu vidljivost, koju zbog naseljenosti područja nije lako potvrditi.

vizualizacija: Gaia GPS
Glavica.gpx

Zbroj duljina stranica trokuta (opseg, zračna linija) je oko 16 km, a pretpostavljeni hodočasnički put obilaska sve tri točke se može procijeniti na oko 23 km.

Bitna karakteristika ovog svetog trokuta je potok Vrapčak čija je voda nekada oživljavala poljoprivredu (“bugarski” vrtovi,…) cijelog područja. Isti potok također daje najbolju kulisu za godišnje hodočašće svetim trokutom.

Vršna točka trokuta Glavica predstavlja božanstvo Perun, a u blizini, oko 2,5 km udaljena je i kardinalna točka zaprešićkog područja, Zlatnice brijeg, N45.86350, E15.86090, što je obradio g. Anđelko Đermek.

Prilaz starog sela Jarun rijeci Savi označen crvenom elipsom na slici dolje, može se uočiti na starim austro-ugarskim kartama Habsburg Empire – Cadastral maps (XIX. century) | Arcanum Maps:

Isto mjesto označeno na suvremenoj situaciji, isti izvor vizualizacije Habsburg Empire – Cadastral maps (XIX. century) | Arcanum Maps :

Na slici gore, u neposrednoj blizini lokaliteta prilaz starog sela Jarun Savi je i moderni “Inmusic festival Tesla tower”, koji naravno nema nikakve veze s našom temom. Još bliže je i moderna instalacija “Solar Plexus Of Europe” s jednakim značajem za našu temu, ali je zanimljiva koincidencija da je praktički isti lokalitet odabran još i za te dvije funkcije.

Ritualna vrijednost spominjanog prilaza vodi sačuvana je u hinduističkoj duhovnosti kao “ghat”. Najpoznatiji (Assi Ghat, Dashashwamedh Ghat, Manikarnika Ghat, Panchganga Ghat, Rajendra Prasad Ghat, Adi Keshav Ghat,…) su u svetom indijskom gradu Varanasi, jednom od najstarijih stalno nastanjenih gradova svijeta. U hrvatskom jeziku gat je mjesto uz more (vodu) za pristajanje broda i brodski ukrcaj i iskrcaj robe i putnika, u Splitu gat svetoga Petra, gat svetog Duje, gat svetog Nikole. Poznato je naselje Gata u Poljicima s kojeg Poljičani silaze prema bogatoj vodi Cetine i prema Omišu. U zagrebačkom naselju (starom selu) Jakuševec ulica Gata vodi od centra sela prema vodi nekadašnjeg starog savskog rukavca. Slavonsko selo Gat na Karašici ima njive koje su sretno smještene između voda dviju rijeka: Karašice i Drave.

Na slici dolje je pogled prema zapadnoj i središnjoj Medvednici, te točki sa simbolikom Mokoši našeg trokuta. Uz Mokoš, kao i uz Veliku Majku Zemlju, veže se i simbolika vode. Označeno je područje gdje snaga vode potoka Vrapčaka, a možda i snaga Mokoši, od ostatka Medvednice odvaja podsusedsko-bistranjsko brdo Zakičnicu. Bi li se u profilu označenog dijela brdskog masiva mogla uočiti simbolika Velike Majke Zemlje? Lokacija fotografiranja je s nasipa kanala Sava-Odra u području Brezovičke ceste. Približno u sredini označenog dijela slike je kota 572.7 označena kao Pšeničnak (TK25), Pšenični vrh – Igrišće (DGU HOK), koordinate: 45.87853, 15.89389. Je li značenje navedenog da je za veliku snagu Mokoši uz plodnost (pšenica) zaslužna i igra, svirka?

foto: Mladen Žubrinić

Prijedlog za gradsku šetnju: od Crkve Sveta Mati Slobode, Župa Duha Svetoga, uz potok Vrapčak do Crkve Svete Barbare u Vrapču. Putem je zanimljivo obići lijepu novu Crkvu Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, Malešnica – Oranice, neposredno uz zapadnu obalu potoka Vrapčak. Potrebno je pratiti situaciju, neke dionice su prohodne zapadnom, neke istočnom obalom. Srećom ima sasvim dovoljan broj lijepih pješačkih mostova. Zagrebačku aveniju se može proći pothodnikom uz zapadnu obalu potoka. Spomenutom šetnjom može se nazrijeti nešto od atmosfere ritualnih ophoda ovog nekada bogatog prirodnog krajolika. “Ophod ne slijedi Sunce zato što ga obožava, nego zato što mora hodati istim ritmom kao svijet.”

.

.

.

.